Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu objavila je preliminarno izvješće o ozbiljnoj nezgodi Airbusa A220-300 Croatia Airlinesa, registracije 9A-CAN, koja se dogodila 16. svibnja 2026. u Zračnoj luci Split. Zrakoplov je trebao obaviti redoviti međunarodni putnički let iz Splita prema Frankfurtu, no tijekom zatrčavanja za polijetanje došlo je do zanošenja u lijevo i izlijetanja s uzletno-sletne staze. U zrakoplovu je bilo 132 putnika i pet članova posade, a nitko nije ozlijeđen.

Prema preliminarnom izvješću, zrakoplov je ranije toga dana doletio iz Düsseldorfa i sletio u Split oko 12:30 po lokalnom vremenu. Slijetanje je proteklo bez poteškoća, a zrakoplov se na zemlji zadržao oko 40 minuta, tijekom kojih su obavljeni iskrcaj i ukrcaj putnika te uobičajene operacije opskrbe. Otprilike 20 minuta prije slijetanja, područje Splita zahvatio je prolazni pljusak, zbog čega je uzletno-sletna staza bila mokra, no Agencija navodi da su svi relevantni parametri bili unutar dopuštenih granica te se promet u splitskoj zračnoj luci odvijao normalno.

Zrakoplov je oko 13:05 bio spreman za let prema Frankfurtu, pokrenuo je motore i započeo taksiranje prema stazi 05. Ispred njega taksirao je drugi Airbus A220-300 Croatia Airlinesa. Tijekom taksiranja posada je pratila podatke o vjetru i zatražila promjenu staze, s obzirom na to da bi uporaba staze 05 značila polijetanje s leđnom komponentom vjetra. Posadi je zatim odobreno polijetanje sa staze 23.

U tom razdoblju vjetar je puhao iz smjera 290 stupnjeva, jačine 15 čvorova, s udarima do 23 čvora. Bočna komponenta vjetra pri polijetanju sa staze 23 bila je s desne strane zrakoplova, jačine 13 čvorova, s udarima do 20 čvorova. Agencija pritom navodi da je maksimalna dopuštena bočna komponenta vjetra za polijetanje Airbusa A220-300 32 čvora, što znači da vjetar nije bio zanemariv, ali je bio ispod propisanog limita. Stanje uzletno-sletne staze ocijenjeno je korektnim i prema dosadašnjim nalazima nije moglo biti faktor koji bi ugrozio polijetanje.

Zrakoplov koji je taksirao ispred predmetnog A220 poletio je bez poteškoća u 13:23, približno četiri minute prije nego što je 9A-CAN započeo polijetanje. Predmetni zrakoplov krenuo je u polijetanje u 13:27. Ubrzavanje se, prema izvješću, odvijalo normalno, a zrakoplov je dosegnuo brzinu nešto manju od V1, nakon čega je počelo zanošenje u lijevo. Zanošenje je najprije bilo postupno, a zatim naglo, pri čemu je zrakoplov izašao izvan ruba uzletno-sletne staze.

Piloti su uspjeli poravnati kretanje zrakoplova paralelno s linijom staze i prekinuli polijetanje. Nakon intenzivnog usporavanja zrakoplov se zaustavio uz rub staze. Lijeva noga glavnog stajnog trapa završila je na zemljanoj površini izvan staze, desna je ostala na stazi, dok se nosna noga nalazila u plitkom odvodnom kanalu uz rub staze. Posada je potom ugasila motore i, u komunikaciji s kontrolorom na tornju, utvrdila da nema dima ni požara te da nije potrebna žurna evakuacija. Putnici su zrakoplov napustili uobičajenim postupkom, dok su aerodromske žurne službe bile spremne intervenirati.

Na zrakoplovu su, prema opisu AIN-a, nastala manja, popravljiva oštećenja. Prema preliminarnom izvješću, oštećeni su lijevi motor i nosna noga, sve gume oštećene su zbog proklizavanja, a lijeva guma nosne noge je pukla. Tijekom kočenja uz uporabu reverzera potiska, podignute su čestice sa zemljane površine uz stazu, što je dovelo do oštećenja oplate i pojedinih elemenata na donjem dijelu trupa i lijevog krila. Dio oštećenja na lijevom motoru nastao je i zbog udara u signalne oznake uz stazu.

Agencija je odmah nakon događaja zaprimila obavijesti od Croatia Airlinesa, Hrvatske kontrole zračne plovidbe, Zračne luke Split i Operativno-komunikacijskog centra MUP-a. Nakon procjene situacije odobreno je uklanjanje zrakoplova sa staze kako bi se promet u zračnoj luci mogao nastaviti. Istražitelji su obavili očevid, razgovarali s pilotima, prikupili potrebnu dokumentaciju, analizirali detaljne meteorološke podatke te preuzeli podatke sa snimača podataka o letu i snimača zvuka u kokpitu.

Preliminarno izvješće ne navodi konačan uzrok ozbiljne nezgode. Zasad je samo navedeno i opisano izlijetanje sa staze, dok će razlog zanošenja, a posljedično i izlijetanja biti utvrđen u nastavku istrage. U daljnjem tijeku Agencija će dovršiti analizu podataka o letu i zvuka u kokpitu, analizirati radove održavanja zrakoplova, kompanijski program treninga pilota i procedure postupanja u nuždi, nakon čega će biti objavljeno završno izvješće. Sigurnosne preporuke bit će definirane po završetku istrage.

Iako preliminarno izvješće donosi službeni kronološki prikaz događaja i potvrđuje osnovne okolnosti incidenta, njegov sadržaj zasad ostaje uglavnom opisnog karaktera. Drugim riječima, osim preciznijeg slijeda događaja, podataka o vjetru, stanju staze i oštećenjima zrakoplova, izvješće ne donosi bitnije nove zaključke o tome zašto je do zanošenja i izlijetanja došlo. Ključna pitanja, uključujući razlog zanošenja zrakoplova pri brzini neposredno ispod V1, ostaju otvorena do završetka istrage.